ⓘ Aristotel

Politika (Aristotel)

Aristotel na početku govori kako svaki grad, odnosno, država predstavlja neko zajedništvo i da ta zajedništva teže nekom dobru. Najmanja zajednica je porodica, nekoliko porodica formira selo naselje, a veći broj takvih sela predstavlja grad, odnosno, državu. Po Aristotelu država nastaje po prirodi i da je ona važnija od pojedinca. Pojedinac koji ne može da živi u zajednici ili kome ništa nije potrebno koji je sam sebi dovoljan, nije dio države, te je zvijer ili bog. Aristotel tvrdi da je umno biće vladajuće i ono je po svojoj prirodi gospodar i vladar, a bića koja su predvidena fizičkim ra ...

Platon

Platon pripadao je ontološkom razdoblju antičke grčke filozofije, a spada i u objektivni idealizam; on je idealistički utopist.

Književna kritika

Književna kritika je dio nauke o književnosti koji se bavi proučavanjem, ocjenjivanjem i tumačenjem književnih djela. Savremena književna kritika je često pod utjecajem književnih teorija, tj. filozofskom raspravom o metodama i ciljevima književnosti.

Antička filozofija

Grčki filozofski sistem utemeljen je na principima racionalizma. Takoder, to je i filozofija subjektivnog idealizma gdje se daje primat ideji nad samom materijom. Ta filozofija je humanistička a njen koncept je utopijskog karaktera. U grčkoj filozofiji država je identičan pojam samom društvu. Po Grcima država mora da postane oličenje općeg dobra, a opće dobro može da bude utemeljeno samo na univerzalnom principu pravde. Upravo je država bila jedan od predmeta istraživanja najvećih antičkih grčkih filozofa: Platona i Aristotela.

Amir Bukvić

Amir Bukvić, roden 1951. u Sarajevu, je bosanskohercegovački glumac, dramski pisac i scenarist. Na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu diplomirao je glumu, a zatim je postao članom Hrvatskog narodnog pozorišta u Zagrebu. Odigrao je nekoliko pozorišnih uloga, izmedu ostalog igrao je Shakespeareova Hamleta, Trepljova u Čehovljevu "Galebu" i Gregersa u Ibsenovoj "Divljoj patki". Na inicijativu Medunarodne zajednice i Ambasade BiH u Zagrebu otvara prvi Kulturni centar Bosne i Hercegovine u svijetu. Za direktora Kulturnog centra u Zagrebu i kulturnim atašeom pri Ambasadi BiH u Zagrebu imeno ...

Polis

Polis je središnji koncept klasične političke teorije, vitalan za razumijevanje politike antičkog perioda. Etimološki je korijen riječi politika. Polis je osnovna organizacijska jedinica grčkog svijeta antike. To je malena samoupravna zajednica koncentrirana na grad sa širim agrarnim područjem. U polisu se odvijao sav javni život antičke političke zajednice, dok se privatni život odvijao u oikosu. Polis nastaje radi zadovoljena viših potreba, koje nadilaze brigu za nužnosti svakodnevnog života u domaćinstvu oikosu. Prostorna i brojčana ograničenost polisa omogućila je pojavu neposredne dem ...

                                     

ⓘ Aristotel

Aristotel bio je grčki filozof i naučnik roden u makedonskom gradu Stageira na Halkidikiju, na sjevernoj periferiji antičke Grčke. Njegov otac, Nicomachus, je umro kad je Aristotel bio dijete, nakon čega je Proxenus od Atarneusa postao njegov staratelj. U osamnaestoj godini pridružio se Platonovoj akademiji u Atini i ostao tamo do svoje trideset sedme godine života. Njegovi radovi obuhvataju mnoge teme - uključujući fiziku, biologiju, zoologiju, metafiziku, logiku, etiku, estetiku, poetiku, pozorište, muziku, retoriku, lingvistiku i politiku - i čine prvi sveobuhvatni sistem zapadne filozofije. Ubrzo nakon Platonove smrti, Aristotel je napustio Atinu i na zahtjev Filipa II Makedonskog, podučavao je Aleksandra Makedonskog od 343. godine p.n.e. Prema pisanju Encyclopedia Britannica, "Aristotel je bio prvi istinski naučnik u historiji. i svaki naučnik mu duguje."

Podučavanje Aleksandra Velikog je pružilo Aristotelu mnoge mogućnosti i obilje materijala. On je osnovao biblioteku u Lyceumu koja je odštampala mnoge njegove knjige. Činjenica da je Aristotel bio Platonov učenik je doprinijela njegovom stavu o platonizmu, medutim nakon Platonove smrti, Aristotel je uronio u empirijske studije i prebacio se iz platonizma u empirizam. On je vjerovao da se svi ljudski koncepti i svo njihovo znanje ultimativno baziraju na percepciji. Aristotelovi stavovi o prirodnim naukama predstavljaju temeljnu osnovu mnogih njegovih radova. Aristotelovi pogledi na fizičke nauke temeljno su oblikovali poglede srednjovjekovnih naučnika. Njegov uticaj produžio se i do doba renesanse i nije bio sistematski zamijenjen do prosvjetiteljstva i teorija kao što je klasična mehanika.

Neka od Aristotelovih zooloških opažanja, kao što su reproduktivni krak hobotnice, nisu potvrdene ili osporene sve do 19. stoljeća. Njegovi radovi sadrže najraniju poznatu studiju logike, koja je ugradena u kasnom 19. stoljeću u modernu formalnu logiku. U metafizici, Aristotelijanizam je bio duboko pod uticajem jevrejsko-islamskih filozofskih i teoloških razmišljanja u srednjem vijeku i nastavio je da utiče na kršćansku teologiju, posebno skolastičku tradiciju Katoličke crkve. Aristotel je dobro poznat medu srednjevjekovnim muslimanskim intelektualcima i poštovan je kao "prvi učitelj" arapski: المعلم الأول. Njegova etika, je imala uticaja u modernoj pojavi etičke vrline. Svi aspekti Aristotelove filozofije i dalje su predmet aktivnih akademskih studija. Aristotel je napisao mnogo elegantnih rasprava i dijaloga - Ciceron je opisao njegov književni stil kao "rijeka zlata". Smatra se da je samo trećina njegovih originalnih knjiga preživjela.

                                     

1. Život

Aristotel 384-322. p. n. e. je roden u Stagiri-Trakiji. Sa sedamnaest godina je stupio u Platonovu Akademiju gdje je bio do Platonove smrti dvadeset godina. Nakon akademije, poziva ga kralj Filip Makedonski na dvor i Aristotel postaje vaspitač Aleksandra Makedonskog velikog.

Kada se vratio u Atinu osnovao je školu u šetalištu Likeja koja je poznata kao "Peripatetička škola", po grčkoj riječi peripatos -šetnja.

                                     

2. Etika

Za Aristotela, najveće dobro je sreća. Ona zavisi od naših umnih sposobnosti. Tvrdio je da je najveća vrlina sredina izmedu dvije krajnosti. Učenje o vrlini Aristotel je izložio u svom djelu Nikomahova etika gdje je polazio od onoga u čemu se svi ljudi slažu, a to je da je cilj ljudskog života ili blaženstvo, koje nije površni hedonizam, niti materijalno bogatstvo ili slava, već je sreća ili blaženstvo - dobro po sebi ili samovrijednost. Aristotel je tvrdio da je čovjek po prirodi političko biće zoon politikon i da svoju suštinu izražava tek u zajednici.

Aristotel, za razliku od Platona, cijeni umjetnost a naročito grčke tragedije jer etički djeluju na gledaoca tvorac je termina katarza -pročišćenje putem straha i sažaljenja.

                                     

3. Aristotelovi državni oblici

Aristotel je podjelio državne oblike na osnovne dvije grupe: dobre i loše. Dobre oblike predstavljaju:

  • monarhija
  • aristokratija
  • država

Loše oblike predstavljaju:

  • tiranija
  • demokratija
  • oligarhija
                                     

4. Razlika izmedu Platonove i Aristotelove države

Platon je u svojoj "Državi" pokušao da formuliše apsolutno najbolju državu, dok je Aristotel uočio da ne postoji apsolutno najbolja država već samo relativno najbolja država u odnosu na postojeće stanje. Kako ne bi došlo do zabune i Aristotel je stvorio svoju sliku koja je predstavljala Aristotelovu najbolju državu. Ona se zasnivala na realnim principima, za razliku od Platonove, on svoju državu objašnjava kao onu koja stoji izmedu Platonova komunizma i principa laissez-faire krajnjeg individualizma. Platonova idealna država ima tri staleža: filozofi, vojnici i robovi. Aristotelova država ima dva staleža i to upravljački stalež i stalež robova. Aristotel je pogrešno zamislio početnu pretpostavku o robovima, a to je da su oni takvi po svojoj prirodi, dok su u stvarnosti oni takvi zato što ih takvim čini društvo. U samoj toj tvrdnji Aristotel je osmislio i rasnu teoriju društva.

Aristotel je bio realniji od Platona iz razloga što se zalagao za državu po uzoru na Atinu. On je proučavao postojeće ustave grčkih država i iz njih izvlačio zaključke. Aristotel je, takoder, državu prikazivao u organicističkom obliku. On navodi tri razloga nastanka drzave:

  • čovjek je po prirodi političko biće grčki, zoon politikon
  • uzajamna pomoć
  • zajednička korist i uspjeh.

Ovo zajednička korist i supjeh znači i to "koliko svakom pojedincu pripada dio u dobrom življenju."

Više o Aristotelovom pogledu na državu pročitajte u članku o Aristotelovom djelu Politika.



                                     

5. Jedan od Aristotelovih paradoksa

Paradoks mjesta:

".ako sve što postoji ima mjesto, i to mjesto će imati mjesto, i tako dalje do u beskonačnost". Aristotelova Fizika IV:1, 209a25

Takoder, pogledajte Zenonove paradokse koji su inspirisali Aristotela, i koje je on zabilježio u svojoj Fizici.

                                     

6. Značajna djela

Sabrani spisi iz logike:

  • Kategorije
  • Sofistička pobijanja
  • Organon orude- sabrani spisi iz logike
  • O tumačenju
  • Druga analitika
  • Prva analitika
  • Topika

Spisi iz prirodno-naučne oblasti:

  • O postojanju i propadanju
  • O dijelovima životinja
  • O kretanju životinja
  • Fizika
  • Parva naturalia
  • O duši
  • O postojanju životinja

Spisi o etici:

  • Retorika
  • Politika
  • Nikomahova etika
  • O pjesničkoj umjetnosti
  • Eudemova etika
  • Magna Moralia

Uopće:

  • Metafizika


                                     

7. Vanjski linkovi

  • Aristotel na Internetskoj enciklopediji filozofije Engleski
  • Aristotelova djela sa projektu Gutenberg Engleski
  • Stanford Encyclopedia of Philosophy: Aristotelova logika Engleski
  • Aristotel - izreke, citati, misli.
  • Aristotel Engleski
  • Kratka biografija i ostalo Engleski
  • Aristotel, Kategorije
  • Aristotel, Što znači baviti se filozofijom?
                                     
  • od djela antičkog grčkog filozofa Aristotela u kojem je on iznio jednu od prvih teorija o nastanku države. Aristotel na početku govori kako svaki grad
  • u svojoj Državi pokušao formulirati apsolutno najbolju državu, dok je Aristotel uočio da ne postoji apsolutno najbolja država već samo relativno najbolja
  • 387. p. n. e. - Antalkidin mir 387. p. n. e. - Gali pod Brenom pljačkaju Rim Aristotel 384 322. p. n. e. grčki filozof.
  • potječu iz antičkog perioda i to u tekstovima grčkih filozofa Platona i Aristotela U svojoj Državi Platon dovodi u pitanje ulogu poezije književnosti
  • od predmeta istraživanja najvećih antičkih grčkih filozofa: Platona i Aristotela Miletska škola Tales 624 - 547. p. n. e. Anaksimen 558 - 524. p. n. e
  • Toledu 1999 Promjene 2001 Aristotel u Bagdadu 2002 Mala sirena 2003 Svemirsko putovanje malog princa 2003 Aristotel u Bagdadu - roman 2004
  • je tvorac tih zakona. Po Aristotelu polis nastaje udruživanjem više seoskih zajednica radi dobrog života, iz toga Aristotel definira prostor polisa kao
  • filozofi su često svoje filozofske spise nazivali Metafizika npr. Aristotel da bi se objasnilo ono što nije dio svakodnevnog iskustva. Riječ je
  • učitelj što znači nasljednik Aristotela Prvog učitelja Filozofija Srednjovjekovna filozofija Arapska skolastika Aristotel al - Farabi Muslim philosopher
  • Batista Hodierna prije 1654, ali je čak moguće da je prije njega ovo uradio Aristotel 325. p. n. e. Sljedeći spisak sadrži deset najbližih NGC IC objekata.
  • je Epikurej sumnjao u njegovo postojanje, prema Diogenu Laertiju. Ali, Aristotel i neki drugi filozofi su mu pripisali otkriće atomizma. Atomizam Demokrit
  • velikim strastima, ili prema životu i svijetu u cjelini. U svojoj Poetici Aristotel komediju definira kao oponašanje nižih karaktera, ali ne u onom obimu