ⓘ Imenice

Pridjevi

Pridjev ili adjektiv riječ je koja se pridijeva imenici, obično opisujući je ili specificirajući. Pridjevi nisu univerzalna vrsta riječi jer nemaju svi jezici pridjeve. Na primjer, kineski jezik nema pridjeve: sve riječi koje se prevode kao pridjevi zapravo su stativni glagoli. U nekim se jezicima participi koriste kao pridjevi. Imenice koje mijenjaju druge imenice ponekad se zovu modificirajuće imenice, imenice s pridjevskom službom, ili dio složene imenice.

Arapski jezik

Arapski jezik pripada južnom ogranku semitskih jezika i afroazijskoj porodici jezika. Govori ga više od dvije stotine miliona ljudi širom arapskog svijeta, na različite načine ga koriste i izučavaju muslimani cijelog svijeta. Muslimani se u svojim molitvama obraćaju Bogu na arapskom jeziku. Kao jezik jedne od najvećih svjetskih religija i službeni jezik mnogih država i dinastija koje su vladale u prošlosti, arapski jezik je ostavio traga i na drugim jezicima u svijetu. Tokom srednjeg vijeka, arapski jezik je bio glavni jezik kulture i nauke, što je rezultovalo brojnim arabizmima u nomenkla ...

Množina

Množina u bosanskom jeziku predstavlja gramatičku kategoriju broja. Broj množine označava više jedinki onoga što označava imenica. Sve vrste imenica u bosanskom jeziku nemaju oblike za oba gramatička broja, tako postoje imenice koje imaju samo oblike množine i zovu se pluralia tantum =samo množina, kao što su: pluća, prsa, pleća, makaze, hlače, dimije, i slično. Neke imenice nemaju pravog oblika za množinu pa u službi množine upotrebljavaju zbirne imenice, kao npr.:dijete - djeca, brat - braća. Nedovršeni članak Množina koji govori o lingvistici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima ...

Jednina

Jednina u bosanskom jeziku predstavlja gramatičku kategoriju broja. Broj jednine kazuje jedinku onoga što imenica označava. Sve vrste imenica u bosanskom jeziku nemaju oblike za oba gramatička broja jedninu i množinu. Po pravilu samo oblik jednine imaju sve vlastite gradivne i zbirne imenice: Trvanik, brašno, ulje, pijesak, lišće, kamenje, pruće. Ovakve imenice zovemo singula - ria tantum samo jednina. Nedovršeni članak Jednina koji govori o lingvistici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Lokativ

Lokativ je sedmi padež u deklinacijskoj paradigmi u bosanskom, srpskom i crnogorskom jeziku. Odgovara na pitanja gdje?, o kome/čemu? To je padež mjesta i spada u zavisne padeže. Specifična osobina mu je što se upotrebljava samo s prijedlozima. Prijedlozi koji se upotrebljavaju s lokativom jesu: pri. prema još i sa dativom i na, o, po, u još i s akuzativom. Osnovno značenje ovog padeža jest označavanje mjesta, ali i značenje daljeg objekta i priloškoodredbeno značenje. Najčešće se upotrebljava uz glagole, ali i uz neke vrste riječi, kao što su imenice, glagolske imenice i uz neke pridjeve. ...

Čečenski jezik

Čečenski jezik je jezik iz grupe sjeveroistočnokavkaskih jezika kojim govori oko 1.4 miliona govornika, uglavnom stanovnika Čečenije i čečenske dijaspore u Rusiji, Jordanu, Gruziji i nekim državama Srednje Azije.

                                     

ⓘ Imenice

Imenice su riječi koje označavaju imena bića, stvari i pojava. Medutim, one nisu semantička kategorija, tako da ne mogu biti karakterizirane u smislu njihovog značenja. Lingvistički, imenice su otvorena klasa medu vrstama riječi čiji se članovi mogu pojaviti kao glavna imenska riječ u rečenici, tj. subjekat, zatim kao objekat radnje iskazane glagolom ili kao "objekat" prijedloga.

Leksičke kategorije vrste riječi definirane su prema načinima na koje se njihovi članovi kombiniraju s drugim vrstama izraza. Sintaksička pravila za imenice razlikuju se od jezika do jezika. "Koliko znamo, svaki jezik pravi gramatičko razlikovanje koje izgleda kao razlikovanje imenica i glagola."

U različitim jezicima imenice imaju različite gramatičke karakteristike. U bosanskom jeziku spadaju u promjenjive riječi i za njih su karakteristične kategorije roda, broja i padeža.

                                     

1. Podjela

a) Po tome označavaju li nešto opipljivo ili neopipljivo, mogu biti konkretne i apstraktne.

b) Po značenjskom opsegu dijele se na opće zajedničke i vlastite. U opće spadaju i nebrojive koje nemaju množinu, a one se dijele na zbirne kolektivne i gradivne.

                                     

2. Primjeri

  • Konkretne: ruža, stolica.
  • Vlastite: Ana, Mehmed, Šarulja ime krave, Šipad ime firme.
  • Apstraktne: bol, ljubav, misao.
  • Opće: knjiga, konj, krevet, ljubičica, prozor.
  • Gradivne: brašno, drvo, snijeg.
  • Zbirne: granje, perad, pruće.
                                     
  • pridjevi. Imenice koje mijenjaju druge imenice ponekad se zovu modificirajuće imenice imenice s pridjevskom službom, ili dio složene imenice Kada posvojni
  • المسجد الجميل da obje imenice na sebi imaju odredeni član el مسجد جميل da imenice na sebi nemaju el مسجد الجميل da prva imenica nema el, a druga ima
  • hlače, dimije, i slično. Neke imenice nemaju pravog oblika za množinu pa u službi množine upotrebljavaju zbirne imenice kao npr.: dijete - djeca, brat
  • imaju sve vlastite gradivne i zbirne imenice Trvanik, brašno, ulje, pijesak, lišće, kamenje, pruće. Ovakve imenice zovemo singula - ria tantum samo jednina
  • upotrebljava uz glagole, ali i uz neke vrste riječi, kao što su imenice glagolske imenice i uz neke pridjeve. Lokativ uz glagole ima najčešće priloškoodredbenu
  • pridjevi, pokazne zamjenice prethode imenicama koje modifikuju. Imenice imaju 6 rodova. Morfološki gledano, rodovi imenice mogu biti indeksirane promjenama
  • bosanskom jeziku imenice se slažu sa drugim riječima u rečenici. Svaka nova veza s drugim riječima traži i novi oblik. Dakle, imenice se mijenjaju, a promjena
  • riječi stranog porijekla ili kombinacije riječi i pojednih nastavaka. Imenice u turskom jeziku imaju kategoriju broja i padeža, ali ne i roda. Sistematizacijom
  • je hungarizam imenica muškog roda mad.: város koja je izvorno označavala naselje izvan gradskih utvrda. Onomizacijom opće imenice varoš, u muškom
  • izuzetaka koje uvrštava imenice pod en i et. Ali ako je odredeni član neke imenice et onda se i pridjev ispred te imenice mijenja, tako da se dodaje
                                     

Panceta

Panceta je trajni suhomesnati proizvod dobiven tehnološkim procesom koji obuhvata soljenje, sušenje, zrenje i dimljenje. Pravi se od svinjetine, tačnije od mesnate slanine. Najčešće se proizvodi u Italiji i Hrvatskoj. Riječ panceta dolazi od italijanske imenice "pancia" što znači "stomak".